Poljubac

Od početka evolucije ljudi su se upuštali u misteriozno i pomalo nepraktično ponašanje poznato kao ljubljenje. Nauka mu je dala ime filematologija. Ali šta je to u stvari? Ili, što je još bitnije, zašto to radimo?

Poljubac može biti izraz ljubavi, strasti, a služi i kao pozdrav ili znak poštovanja. Sam postupak „dodirivanja nekoga svojim usnama nježno ili strastveno”, kako se najčešće definiše ljubljenje, nije fenomen modernog doba. Poljupci imaju dugu i živopisnu istoriju.

Nauka o poljupcima

Antropolozi tvrde da se više od 90 odsto ljudi na svijetu ljubi. Ipak, izgleda da nikako ne mogu da se usaglase da li je ljubljenje naučeno ili instinktivno ponašanje. Neki ga povezuju sa timarenjem koje je prisutno kod životinja, dok neki tvrde da se razmjena poljubaca razvila iz primitivnog hranjenja. Majka bi prvo sažvakala hranu, a zatim je dala djetetu. Kasnije, poljupci su prerasli u pokazivanje naklonosti i bliskosti. Po ovom objašnjenju ljubljenje je naučeno ponašanje koje se prenosilo sa generacije na generaciju.
Drugi istraživači su mišljenja da se ljubimo zahvaljujući instinktu. Kao primjer navode bonobo majmune, vrstu najsličniju čovjeku koja ima čak 98 odsto našeg DNK. Ovi majmuni obožavaju da se ljube, bez obzira na pol i status koji imaju u svojoj grupi. Čine to kako bi smanjili tenziju poslije sukoba, da bi učvrstili svoje veze, a nekada i bez posebnog razloga.
Po riječima Gordona Galupa, evolucionog psihologa, pri poljupcu osobe razmijenjuju brojne i veoma bitne hemijske informacije. Ljubljenje omogućava potencijalnim partnerima da osjete feromone onog drugog i na taj način saznaju da li se biološki poklapaju. Ukoliko pravilno izaberu, njihovi potomci će imati bolji imunitet i veću šansu da prežive. Sigmund Frojd imao je svoje viđenje ovog fenomena. Naime, on je zastupao stav da usta predstavljaju polnost, a poljubac hranu, tako da uskraćujući joj poljubac voljenu osobu lišavamo toliko potrebne emotivne hrane i bliskosti.

Anatomija ljubljenja

Naučnici tvrde da se pri strastvenom poljupcu koristi 34 mišića lica i da se za minut ljubljenja potroši 26 kalorija. Možda se pitate kako dođe do one neprijatne situacije kada se sudarite nosevima sa drugom osobom u neslavnom pokušaju poljupca. Vrijedni momci iz laboratorije i na to imaju odgovor. Naime, dvije trećine ljudi naginje svoju glavu udesno prilikom ljubljenja, a to navodno biva određeno još prije rođenja.
Svako ko se ikad ljubio zna da se senzacija zvana poljubac ne zaustavlja samo na usnama. Nervni završeci prenose impuls od usana, preko jezika i mišića lica do mozga obavještavajući ga šta se dešava. Za uzvrat male sive ćelije proizvode oksitocin, koji pomaže da razvijemo osjećaj privrženosti i bliskosti, zatim dopamin odgovoran za emocije, zadovoljstvo i bol, i serotin koji utiče na raspoloženje. Nivo adrenalina se takođe povećava, a naš mozak prima istu poruku kao i prilikom skakanja padobranom ili intenzivnog trčanja. Srce brže kuca i disanje postaje duboko i neravnomjerno. Poljupci stvaraju osećaj prijatnosti i povećavaju odbrambene sposobnosti organizma, podmlađuju kožu i podižu samopouzdanje. A ako vas zanima zašto zatvaramo oči dok se ljubimo, naučnici su pronašli odgovor i na to pitanje. Usled seksualnog uzbuđenja zenice se šire, što zbunjuje mozak i on misli da je mrak, pa je posledica toga nesvjesno zatvaranje očiju.

Kroz istoriju

Učiteljica života se nije mnogo bavila lekcijama iz ljubljenja. Prvi pomen poljubaca možemo naći u Indiji 1.500 godine prije nove ere. Antropolozi koji zagovaraju teoriju da je ljubljenje naučeno ponašanje smatraju da su se Grci upoznali sa ovom tradicijom kada je Aleksandar Veliki pokorio Indiju. Rimljani su već bili bolje upućeni u tematiku pa su izmislili i tri kategorije poljupca. Osculum – poljubac u obraz, Basium – nježan poljubac usnama i Savolium – dubok, strastven poljubac.
Poljupci su imali svoju ulogu i u ranom hrišćanstvu. Vjernici bi se obično pozdravljali „svetim poljupcem“, koji je predstavljao prelazak duha iz jedne osobe u drugu. Svrha mu je bila da ojača veze i zbliži članove crkve. Danas je poznati grafički znak za poljubac slovo X. Ova tradicija započeta je u srednjem vijeku kako bi i nepismeni mogli da potpisuju dokumenta. Oni bi mjesto iznad znaka X poljubili kao dokaz iskrenosti i poštenja. Neki vjeruju da je to simbol krsta ili samog Hrista.

Ljubi me tu i tu i tu

Bilo da poljubac ima romantično značenje, ili je sinonim za pozdrav, to je običaj poznat gotovo svim kulturama. Načini na koji se razmjenjuju ovi znaci nježnosti razlikuju se. Kada je u pitanju poljubac u obraz, kod nas, kao i u Rusiji i Egiptu, obično se ljubi tri puta, Amerikanci se ljube samo jedanput, dok u Skandinaviji izbjegavaju ljubljenje u javnosti. Na Galapagosu se žene ljube isključivo u desni obraz, a u Omanu nije neobično da se poslije rukovanja muškarci poljube u nos.
Eskimski poljubac je naziv za neerotski pozdrav, sličan rukovanju gdje se osobe dodiruju nosevima želeći da osjete miris onog drugog, kao što to rade životinje. Svima omiljeni „francuski“ poljubac stimuliše usne, jezik i usta, područja veoma osjetljiva na dodir. Ovaj duboki poljubac ili poljubac jezikom, smatra se izuzetno intimnim i prijatnim.
Ljubljenje je nezaobilazno prilikom proslava i praznika. Uobičajeno je da sklapanje braka mladenci zapečate poljupcem, što u hrišćanstvu simbolizuje razmjenu duša između mlade i mladoženje, potvrđujući da „dvoje postaju jedno“. Simpatična novogodišnja tradicija u mnogim zemljama je ljubljenje pod imelom. Vodi poreklo iz Engleske i kada se dvoje nađu ispod ove grančice od njih se očekuje da se poljube. U nekim kulturama postoji običaj da se tačno u ponoć u novogodišnjoj noći dobije poljubac. Sujeverni smatraju da onoga ko ostane bez njega čeka godina usamljenosti.


Zanimljivosti

• Međunarodni dan ljubljenja je 5. februar
• U septembru 2007. oboren je Ginisov rekord u masovnom ljubljenju, i to u Bosni, gde se 6.980 parova ljubilo tokom 10 sekundi
• Najduži zabilježeni poljubac odigrao se u Izraelu i trajao je 30 sati i 45 minuta
• Alfred Volfram je poljubio najviše ljudi – više od 8.000 za 8 časova
• Prosječna osoba provede oko dvije nedjelje svog života u ljubljenju
• Afričko pleme Tonga ne praktikuje ovo zadovoljstvo, jer ga smatra prljavim
• 50 odsto ljudi svoj prvi poljubac doživi pre 14. godine
• Još postoje zapisani čudni zakoni kada su poljupci u pitanju. U Indijani, na primer, zabranjeno je da „muškarac sa brkovima često ljubi ljudska bića“, a u Konektikatu je protivno zakonu da muž ljubi ženu nedjeljom